Zapisi s potucanja od nemila do nedraga
Psihoputologija
Arhiva
« » vel 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
Brojač posjeta
32820
Linkovi
TagList
Blog
nedjelja, prosinac 7, 2014
Taksijem ponovno izlazimo na autoput i krećemo natrag prema Naghš-e Rostamu. Ponovno vožnja kroz Zagros:



Nakon 50-ak km vožnje isključujemo se s autoputa na skretanju za Perzepolis i Naghš-e Rostam. Perzepolis je južno, ali mi ćemo prvo na sjever, do Naghš-e Rostama:





Naghš-e Rostam nazivaju „perzijskom Dolinom kraljeva“, premda je po broju pokopanih mnogo malobrojnija – ovdje su pokopana samo četiri perzijska vladara. Lokalitet je dobio ime po prikazu muškarca s neobičnim pokrivalom za glavu za kojeg se vjerovalo da je mitski junak Rostam, premda je vjerojatno riječ o elamskom reljefu iz oko 1000. pr. Kr. U doba Sasanida, u 3. st. po. Kr. reljef je oštećen i danas ga se teško razaznaje. Ono što se sasvim sigurno razaznaje su četiri grobnice u stijeni, s ulazima visoko iznad tla, kako bi spriječili pljačkaše (naravno, nisu), u kojima su pokopani, redom zdesna nalijevo, ahemenidski vladari Kserkso I., Darije I. Veliki, Artakserkso I. i Darije II. Jedino je grob Darija I. jasno označen, za druge se nagađa. Postoji i peta grobnica, nedovršena, za koju se pretpostavlja da je bila namijenjena Dariju III. Osim grobnica, ovdje se nalazi i nekoliko reljefa iz sasanidskog razdoblja.

Letica, Mate i ja ulazimo, Nikola i Damir ostaju vani. Opet im je preskupo.

Kompleks iznutra:



Grob Darija I.:



Artakserksa I.:



Darija II.:



Još jednom sva tri:



Grob Kserksa I., jedini izdvojen u odnosu na ostale:







Pogled uzduž stijene na kojoj su tri preostale grobnice:



Reljef „Investitura Narseha“, koji se nalazi u podnožju stijene u kojoj su grobnice, a prikazuje kako kralj Narseh prima kraljevski prsten od ženskog lika, za koji se ne zna točno tko je:



Ovo bi trebao biti nekakav natpis, nalazi se u niši koja također izgleda kao mjesto za reljef, ali nema nikakvog reljefa:



Ponovno grobnica Darija I., s reljefom koji prikazuje Bahrama II. u borbi s rimskim vojnikom:





Natpis:



Lijevo od toga reljefa je možda najpoznatiji reljef iz Naghš-e Rostama, onaj koji prikazuje Šapura I. kako pobjeđuje rimske careve Gordijana III., Valerijana i Filipa Arapina:



Valerijan je jedini rimski car koji je pao u zarobljeništvo, 257. godine, nakon neuspješnog napada na Sasanidsko Carstvo. Što se s njime zbivalo u zarobljeništvu, nije sasvim jasno – neki tvrde da ga je Šapur ponižavao i da mu je služio kao stepenica za uspon na konja (zanimljivo, isto se priča i za turskog sultana Bajazida kojeg je zarobio Timur), prema drugima ga je uvažavao i omogućio mu pristojan život („Valerijanu ne pakovati“). Valerijan je umro negdje između 260. i 264., a neki opet tvrde da je ubijen, i to na prilično okrutan način (lijevanjem tekućeg zlata u usta – zanimljivo, isto se priča i za Krasa),. te da mu je potom koža oderana i napunjena slamom... Jedan od razloga za takvu okrutnu smrt je činjenica da je Valerijan progonio kršćane, pa su ga kršćanski autori željeli oblatiti i prikazati kako je na kraju umro u teškim mukama. Drugi kroničari jednostavno nisu bili naklonjeni Perzijancima, pa su koristili to kao propagandu – isto kao što danas slušamo o „koljaču Assadu“ i sličnima.

Pogled prema Artakserksovoj grobnici:



Artakserksova grobnica, s reljefom koji prikazuje Hormozda II. na konju u borbi s neprijateljem, koji bi mogao biti armenski kralj Papak (!), iznad toga je drugi reljef, vjerojatno Šapura II.:



Bolji pogled na reljef:



Lijevo od toga je špilja koja mene svojim oblikom neobično podsjeća na vulvu:



Četvrta grobnica, ona u kojoj je vjerojatno Darije II., s još jednim reljefom Bahrama II. u borbi s rimskim vojnikom:



Reljef iz blizine:



Ispred grobnica se nalazi građevina nazvana Ka'ba-ye Zartošt, tj. „Zaratustrina kocka“, za koju se zapravo ne zna čemu je služila, ali sasvim sigurno nije zoroastristički hram:



Na građevini se nalazio natpis iz doba Sasanida da je riječ o hramu vatre, no istraživanja su pokazala da bi zbog nedostatka ventilacije u unutrašnjosti vatra ubrzo zgasnula. Kasnije se mislilo da su se u toj građevini čuvale neke vladarske osobne stvari, a danas se pak misli da je također bila grobnica. Štoviše, neki povezuju Solomonov zatvor u Pasargadu s ovom građevinom, tvrdeći da su obje bile grobnice, a da je Solomonov zatvor zapravo prava Kirova grobnica. Ne bih se štel mešati...

U međuvremenu i Nikola dolazi do nas. Očito je ipak procijenio da vrijedi žrtvovati tih 30-ak kn da bi se ovo vidjelo izbliza.

Ka'ba-ye Zartošt s druge strane, uz pogled na grobnice:



Veliki reljef Bahrama II., koji je zamijenio onaj negdašnji za koji se mislilo da je na njemu Rostam:



Pored toga je reljef „Investitura Ardašira I.“, prvog sasanidskog vladara, gdje je on prikazan kako prima kraljevski prsten od Ahure Mazde:



Vraćamo se polako prema izlazu. Još nekoliko panoramskih pogleda:





Ispred ulaza stoji ova deva koju očito iznajmljuju za jahanje:



Jednogrba je. Nekako sam imao osjećaj da su u Iranu već dvogrbe, srednjeazijske deve, umjesto jednogrbih bliskoistočnih, no prevario sam se.

Kupujemo još vodu i trpamo se u kombi. Sada bismo trebali ići pogledati i Naghš-e Radžab, nekoliko sasanidskih bareljefa u stijeni koji se nalaze u blizini. Međutim, naš vozač odmah piči prema Perzepolisu. Ništa, izgleda da ćemo to onda valjda obaviti na kraju.

egerke @ 20:16 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
 
Index.hr
Nema zapisa.